Madeži su pigmentne, dobroćudne i vrlo česte promjene na koži koje nastaju zbog nakupljanja melanocita, odnosno stanica koje stvaraju pigment melanin. Madeži se mogu pojaviti bilo gdje na koži, pojedinačno ili grupirano. Obično su smeđe boje i različitog oblika.
Gotovo svaki čovjek ima jedan ili više madeža. Osobe svijetle puti obično imaju više madeža. Prosječna odrasla osoba ima oko dvadeset madeža, lokaliziranih uglavnom na trupu, ali također na licu i udovima.
Madeži mogu postojati već pri rođenju ili se pojaviti tijekom djetinjstva i adolescencije ali se novi madeži mogu pojaviti i u odrasloj dobi. Većinom su prisutni od djetinjstva, neki ostaju isti, neki mijenjaju veličinu, oblik i boju, a neki čak nestaju. Uzroci nastanka novog madeža su izloženost UV zrakama, svijetla put, genetika te oslabljen imunitet.
Svaki madež ima svoj vlastiti obrazac rasta. U početku je madež obično plosnat, smećkast, ružičast ili crn. Vremenom se madeži povećavaju i posvjetljuju, a na nekima se pojavljuju i dlake. Ostali se uopće ne mijenjaju. Neki madeži postepeno blijede i nestaju, dok drugi vrlo brzo rastu i postaju peteljkasti te mogu u konačnici i otpasti. Izlaganjem ultraljubičastom zračenju madeži tamne. Za vrijeme puberteta, trudnoće ili uzimanja kontracepcijskih pilula, madeži često postaju tamniji i veći, a moguća je i pojava novih.
Madeži po vrstama
Obični madeži
Javljaju se u djetinjstvu, na dijelovima tijela izloženim suncu. Jednoliko su pigmentirani, žućkasti, smećkasti ili crno smećkasti madeži u razini kože ili lagano uzdignuti, okruglasta ili ovalna oblika, oštro ograničeni od okolne kože, promjera do 5 mm. Običan se madež rijetko razvija u zloćudni oblik. Međutim, osobe koje imaju 50 i više madeža, spadaju u rizičnu skupinu za razvoj melanoma.
Kongenitalni madeži
Prisutni su od rođenja i različite su veličine. Od 0,2 do 2,1 % novorođenčadi rođeno je s urođenim madežom. Obično su dobroćudni, ali imaju predispoziciju razvoja u maligni melanom, osobito veliki kongenitalni madeži. Prema nekim istraživanjima, rizik za razvoj malignog melanoma kreće se u rasponu od 4 – 15%.
Atipični ili displastični madeži
Obično su veći od 6 mm u promjeru, asimetrični su, neujednačene boje, nepravilnih rubova. Pojavljuju se nakon puberteta ili u zreloj dobi. Postoje dva oblika displastičnih nevusa. Nenasljedni displastični madeži mogu biti pojedinačni ili multipli. Kod nasljednog oblika nalaze se brojni madeži i velik je rizik da se ti madeži razviju u maligni melanom te se moraju redovito kontrolirati kod dermatologa te samopregledom.
Spitz madež
Izgledom podsjeća na maligni melanom, polukuglast je čvor veličine lješnjaka, tvrde i elastične konzistencije, ružičasto crvenkaste boje, glatke površine, koji iznimno rijetko maligno alterira. Obično se pojavljuje u dječjoj dobi, najčešće na licu, ali također na udovima i trupu. Brzo raste i promjera je od nekoliko milimetara do 1 cm.
Iako je većina madeža dobroćudna, pojava novog madeža ili nagla promjena postojećeg madeža kod odrasle osobe mogu biti znaci melanoma. Melanom je najrjeđi ali i najopasniji zloćudni tumor kože. Broj oboljelih od malignog melanoma u Hrvatskoj raste. Godine 2015. bilo je 649 novooboljelih što je u usporedbi s godinom ranije porast veći od 10%. Maligni melanom kod žena se najčešće javlja na rukama i nogama, a kod muškarca na leđima, glavi i vratu. Opekline od sunca povećavaju opasnost od pojave melanoma.
Iako je melanom najsmrtonosnije maligno oboljenje kože, rano otkrivanje i liječenje mogu značajno poboljšati rezultat. Stoga je vrlo važno redovito kontrolirati madeže 1x godišnje kod dermatologa, a samopregled kože treba provoditi 1x mjesečno.
ABCDEF pravilo za samopregled kože nam pomaže pri proučavanju madeža i upozorava nas na mogući prijelaz madeža u melanom. Velika slova ABCDEF prva su slova engleskih riječi koje označuju promjenu na koji treba obratiti pozornost:
Asymmetry – sumnjivim se smatra madež nepravilnog, asimetričnog oblika
Border – rubovi su nepravilni i nazubljeni
Color – višebojnost madeža, od svijetlo smeđe do crne
Diameter – da je madež veći od 6mm
Elevation, Evolution – uzdignuće, madež je promijenio oblik, vertikalno je narastao
Feeling – svrbež, peckanje i bol
Na malignu alteraciju mogu upućivati i krvarenje, ulceracija, krasta i crvenilo. Pigmentne promjene pregledavaju se dermatoskopijom. Dermatoskopija je neinvazivna dijagnostička metoda koja koristi optičko povećanje za promatranje detalja koji nisu vidljivi golim okom, što nam pomaže u ranom otkrivanju melanoma. Sve sumnjive madeže treba ukloniti kirurški i poslati na patohistološku analizu. Laserom se mogu ukloniti samo madeži koji nisu rizični i koji se uklanjaju iz estetskih razloga. Radi se o poštednoj metodi bez rezova i ožiljaka.
Tko su osobe s povećanim rizikom za nastanak melanoma?
- osobe svijetle puti, svijetlih očiju i kose
- osobe s mnogobrojnim madežima na tijelu (više od 50 madeža)
- osobe koje imaju “sumnjive” tj. displastične madeže (nepravilnog oblika, raznoliko obojene, veće od 6mm)
- osobe koje su više puta u djetinjstvu ili mladosti zadobile sunčane opekline
- osobe koje se pretjerano i nezaštićeno izlažu suncu
- osobe u čijoj je obitelji bilo oboljelih od melanoma i osobe koje su prethodno već liječene od melanoma ili drugih kožnih karcinoma
Zaštitni faktor se određuje prema fototipu kože
Fototipu I – svijetla koža, plave oči, crvenkasta kosa. Oni na suncu bez zaštite mogu ostati svega 5 do 10 minuta te moraju koristiti vrlo visoki zaštitni faktor 50+.
Fototip II – svijetla koža, plave, sive ili zelene oči, plava kosa. Na suncu bez zaštite mogu ostati 10 do 20 minuta te im se preporučuje zaštitni faktor barem 30 do 50.
Fototip III – svijetlo smeđa koža, tamno sive i smeđe oči, smeđa kosa. Na suncu bez zaštite mogu ostati 20 do 30 minuta. I njima se preporučuje zaštitni faktor 20 do 30.
Fototip IV – smeđa koža, smeđe oči, tamna kosa. Na suncu bez zaštite mogu ostati 30 do 40 minuta. Oni trebaju koristiti zaštitni faktor 20.
Zlatna pravila prevencije
Treba izbjegavati boravak na suncu kada je intenzitet UV zraka najjači od 10-16h. Za vrijeme boravka na suncu nosite zaštitnu odjeću kao što su kape, košulje dugih rukava, duge suknje i hlače te sunčane naočale. Koristite sredstva za zaštitu od sunca koja štite od UVA i UVB zraka.Zaštitno sredstvo se mora nanijeti barem pola sata prije izlaganja i ponovno nanijeti svaka dva sata te nakon plivanja i znojenja.