Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti građana o učestalosti obolijevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti u svijetu. Istim povodom Novamedov Ritam zdravlja razgovara sa stručnjakom, specijalistom internistom iz naše kardiološke ambulante prof.prim.dr.sc , dr. med. Nenadom Lakušićem koji iznosi savjete vezane uz prevenciju kardiovaskularnih bolesti, faktore rizika ali i promišlja o izazovima za očuvanje zdravlja u 21. stoljeću, poput onečišćenja prirode i stalnog unaprjeđivanja tehnologije. Briga za zdravo srce počinje s razumijevanjem rizika zdravlja koji se mogu mjeriti, kontrolirati i liječiti. Na taj način svatko od nas, promjenom navika i redovitom kontrolom, čini veoma mnogo na smanjenju rizika za svoju obitelj i sebe samog.
Kardiovaskularne bolesti prvi su uzročnik smrti u čitavom svijetu. Godišnje preko 18 milijuna ljudi umire upravo iz razloga povezanih s ovim zdravstvenim tegobama. Ne čudi stoga da je javnost izrazito zainteresirana za prevenciju ovih bolesti. Koji su vaši ključni savjeti, kako možemo unaprijediti brigu o zdravlju našeg kardiovaskularnog sustava?
Pokušat ću sažeti moje savjete: redovito spavajte 7-8 sati, redovito se bavite tjelesnom aktivnošću (barem 30 min./dan), kontrolirajte i održavajte primjerenu tjelesnu težinu, odlučite se za dijetalnu
prehrana (izbjegavajte uzimati hranu između obroka, jedite razborito, hranu bez odviše energije,
masnoća i soli, s dosta voća i povrća), nikada ne pušite cigarete, alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte. Također, važno je voditi računa o psihološkim faktorima te se naučiti nositi sa stresnim situacijama (koristite metode relaksacije). Održavajte preporučene vrijednosti krvnog tlaka (< 140/90 mm Hg, idealno do 130/80 mm Hg), prevenirajte razvoj šećerne bolesti, a ako ona postoji, održavajte kontrolu glukoze u krvi (HbA1c < 7.0%). Vezano uz druge bolesti – dogovorite redovite kontrole i slijedite upute liječnika.
Što vam iskustvo govori, koji su najveći faktori rizika za ovaj tip oboljenja?
Prema mom 25 godišnjem iskustvu u radu s ovim bolesnicima, najvažniji čimbenici rizika su, pored genetskog naslijeđa, pušenje, prekomjerna tjelesna masa, povišeni krvni tlak i masnoće u krvi, šećerna bolest, poglavito neregulirana i izlaganje kroničnom stresu.
Živimo u pandemijsko doba kada je fokus svjetske javnosti razumljivo na virusnoj bolesti covid-19. Naravno ne smijemo ispustiti iz vida ni sve druge bolesti. Koliko se promijenio život kardiovaskularnih bolesnika u pandemiji?
Bojim se da će ova pandemija dugoročno utjecati na povećanje pobola i smrtnosti od srčanožilnih, malignih i drugih bolesti zbog više razloga; trenutne globalne smanjene dostupnosti „rutinskih“ medicinskih usluga, pogotovo preventivnih pregleda, smanjenja tjelesne aktivnosti populacije, opće „deperspektivnosti“ uzrokovane globalnom pandemijom itd.
World Heart Federation je iznio podatak kako je čak 25% smrti kardiovaskularnih bolesnika u svijetu uzročno povezano s onečišćenjem okoliša odnosno zraka. Kako vi kao stručnjak gledate na taj izazov u 21. stoljeću?
To je svakako veliki izazov koji se treba ustrajno i sustavno rješavati na globalnom nivou. Kronično onečišćenje zraka ne utječe samo na KV već i na pojavu kroničnih plućnih bolesti poput KOPB, karcinoma pluća te malignoma nekih drugih sijela
Koliko suvremena tehnologija može pomoći kardiovaskularnim bolesnicima u nadzoru svog stanja odnosno svima drugima u ranom otkrivanju prvih simptoma te odluci da se na vrijeme potraži savjet i pomoć stručnjaka?
Suvremena tehnologija u vidu moderne medicinske opreme zadnjih je desetljeća dovela do sve preciznije dijagnostike različitih patoloških stanja vezanih za srce i krvne žile, a s druge strane, sve bolje tehnološke mogućnosti značajno unaprjeđuju modalitete liječenja tih bolesnika. Suvremena tehnologija omogućava široku dostupnost različitih aplikacija koje imaju svrhu promociju zdravlja i zdravog načina življenja (npr. brojači koraka, potrošnje kalorija, uputa o zdravoj prehrani itd.). Na kraju, ne treba zaboraviti niti utjecaj medija i široke internetske rasprostranjenosti čitavog niza informacija o zdravom načinu života i prevenciji srčanožilnih bolesti.
Za kraj jedno sasvim osobno pitanje. Što vas najviše veseli u vašem poslu?
Iako moj odgovor može izgledati predvidiv, zaista uživam u svakodnevnom radu s mojim bolesnicima s ciljem stabilizacije njihovog stanja i poboljšanja kvalitete života.