Svjetski dan bubrega je globalna kampanja osmišljena od Međunarodnog nefrološkog društva (ISN) i Međunarodne federacije zaklada za bubrege (IFKF), a obilježava se drugog četvrtka u ožujku svake godine. Svrha kampanje je osvijestiti važnost bubrega u očuvanju zdravlja, smanjiti učestalost kronične bubrežne bolesti i njen štetan učinak na pojedinca, njegovu obitelj i društvo.

Tema Svjetskog dana bubrega 2021. godine jest “Živjeti dobro s bubrežnom bolešću”.

Kronična bolest bubrega (KBB) važan je javno-zdravstveni problem, mnogo je češća nego što se misli, a dolazi i do porasta proširenosti.  KBB se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca s posljedicama na zdravlje. Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak te je važno naglasiti da bolesnici s tim bolestima trebaju održavati razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka pod kontrolom. Uzrok porasta KBB je svakako i starenje populacije, porast šećerne bolesti, ali i neregulirana hipertenzija, pretilost, prekomjerno i nekontrolirano trošenje nesteroidnih protuupalnih lijekova, izloženost raznim toksinima okoliša.

Dijagnoza bubrežne bolesti, a poglavito potreba za nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom uvelike utječe na kvalitetu života bolesnika, ali i njihovih bližnjih. Ograničava ih u svakodnevnom životu bilo da je riječ o poslu, putovanjima, socijalnom kontaktu, a s druge strane dovodi do brojnih neželjenih pojava poput umora, boli, depresije, kognitivnih poremećaja ili problema sa spavanjem. Aktualni pristup liječenju bubrežnog bolesnika usmjeren je prvenstveno na bolest, dok se nedovoljno značaja pridaje aktivnom sudjelovanju samog pacijenta u njegovom liječenju i održanju njegove aktivne uloge u društvu. Osobe koje žive s bubrežnom bolešću prije svega žele moći živjeti dobro, zadržati svoju ulogu i socijalno funkcioniranje, održati donekle normalnost i kontrolu nad svojim zdravljem i blagostanjem. Budući da se ne osjećaju kao aktivni sudionici u svom liječenju, često ga doživljaju nametnutim, vidom kazne, odnosno nečim što je izvan njihove kontrole. Kako bi bili zadovoljniji, angažiraniji i motivirani za liječenje, što bi u konačnici rezultiralo i poboljšanjem kliničkih ishoda, morali bi uvidjeti da se njihovim simptomima upravlja učinkovito i morali bi sami postati aktivni sudionici u svom liječenju. Također, i oni sami, ali i njihovi bližnji, morali bi nastaviti s aktivnim životom umjesto da se osjećaju konzumirani i sputani liječenjem.

U općoj populaciji zanemaruje se značenje KBB, stoga ona ima obilježja tihe epidemije, što treba čim prije promijeniti. S obzirom na to da se procjenjuje da 10% odrasle populacije u svijetu ima neki stupanj KBB, a predviđanja su Međunarodnog nefrološkog društva, da će u idućem desetljeću doći do porasta KBB za 17%,   rano otkrivanje i rana prevencija oštećenja bubrega ima sve veći značaj u smanjenju pobola i smrtnosti tih bolesnika, a tako i racionalnijeg korištenja zdravstvenih sredstava.

Kronična bubrežna bolest tihi je ubojica i znatno narušava kvalitetu života. Međutim, postoji nekoliko načina na koji možemo sačuvati bubrege zdravima.

Unaprjeđenje prevencije i liječenja bolesti bubrega je isplativa strategija za sprječavanje ili odgađanje zatajenja bubrega. Preporuka je implementirati oportunistički probir na KBB u visokorizičnih skupina (osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom KBB). To podrazumijeva i učiniti dostupnima osnovne identifikacijske testove iz urina i krvi. Preporučuju se redoviti liječnički pregledi koji uključuju procjenu funkcije bubrega, ali i usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika za razvoj bubrežne bolesti.

Upravni odbor Svjetskog dana bubrega naglašava važnost uključivanja pojma “aktivne participacije u životu” kao jednog od glavnih fokusa u skrbi bubrežnih bolesnika i kao temelja na kojem će počivati krajnji cilj, a to je kvalitetan i dobar život s bubrežnom bolešću. Također daje dodatne savjete kako bi se unaprijedio život bubrežnih bolesnika:

• Osobama s bubrežnom bolešću, članovima njihove obitelji ili drugim partnerima u skrbi mora biti omogućeno postizanje zdravstvenih i drugih bitnih životnih ciljeva.
• Odnos s bubrežnim bolesnikom mora biti partnerski i treba uključiti aktivno sudjelovanje bolesnika u razvoju, implementaciji i evaluaciji intervencija koje će mu u konačnici omogućiti bolji i kvalitetniji život.  
• Treba primijeniti strategiju “ojačavanja” naših bolesnika, raditi na tome da osoba postane što je moguće više otporna i prilagodljiva na poteškoće i iznađe najbolje rješenje i u najstresnijoj situaciji; povezuje se s osobama s istim poteškoćama; gradi svjesnost i znanje o svojoj bolesti; bolesnicima treba olakšati pristup medicinskoj skrbi te utemeljiti povjerenje i preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje i vlastitu dobrobit.
• Pristup tegobama osobi s bubrežnom bolesti trebao bi biti holistički i uključivati ne samo tradicionalno usporavanje napredovanja bubrežne bolesti ili nadomještanje bubrežne funkcije, već i djelovanje na druge tegobe poput nesanice, anksioznosti, na depresiju, stres ili bol, kako bi se postigla veća kvaliteta života bolesnika, njegove obitelji ili njegovatelja.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana bubrega jest podizanje svijesti o životno važnoj ulozi bubrega u očuvanju zdravlja te umanjiti učestalost bubrežne bolesti i njen štetan utjecaj na cijeli organizam. Namjera je ukazati da je kronična bolest bubrega česta, štetna i da se može liječiti. Zato je od velike važnosti razviti svijest o potrebi ranog otkrivanja bubrežne bolesti od dječje do starije dobi, kako bi stvorili buduće zdravije generacije.