U ljetno su doba insekti poput pčela, osa i stršljenova vrlo aktivni pa je i vjerojatnost za neugodan susret s njima te potencijalno vrlo opasan ubod značajno povišena. Također, ljeto i rana jesen sezone su najveće brojnosti krpelja što treba rezultirati povećanim oprezom prilikom boravka na otvorenom.
Krpeljima za rast i razmnožavanje treba obrok krvi kojeg ovi nametnici uobičajeno nalaze na životinjama ali i na ljudima. Obitavaju u nižim dijelovima šuma, na granama i listovima grmova, i mogu prenijeti zaraze Lajmsku bolest i krpeljni meningoencefalitis.
Ljudi se često spore oko toga kako razlikovati pčelu od ose. Stručnjaci kažu da je osnovna razlika u izgledu da su pčele dlakave, dok ose nisu. Stršljeni su, pak, vrsta osa. Žalac pčele je nazubljen i ona može ubosti samo jednom nakon čega umire. Ose, s druge strane, imaju žalac poput igle i one mogu ubosti više puta te čak više puta uzastopno. Iz tog su razloga ose sklone napasti i kada nisu posebno ugrožene. Smatra se da je ubod ose, ponajviše stršljena, bolniji od uboda pčele. Stručni savjet je da prilikom susreta s pčelama i osama pokušate biti što mirniji. One su gluhe ali osjećaju pokrete i imaju izvrstan njuh. Zato je preporučljivo i zaustaviti dah kada su nam u blizini.
Inače, pčele se hrane isključivo peludom dok su ose predatori koji se hrane ostalim kukcima.
Zbog povećanog rizika od uboda insekata u ovom periodu pitali smo našeg eksperta dermatologa dr. Tomislava Duvančića kako u tom slučaju reagirati:
– Prilikom uboda insekta prvenstveno je potrebno oprezno i u cijelosti odstraniti uzročnika ako je još prisutan na koži, što je osobito važno ukoliko se radi o krpelju. Ako se radilo o ubodu krpelja također se treba javiti svom liječniku radi provođenja antibiotske terapije. Daljnji postupak ovisi o stupnju reakcije na ubod. Ako se radi samo o lokalno ograničenom crvenilu i oteklini dovoljno je nanijeti kortikosteroidnu kremu 2x dnevno kroz par dana i eventualno dva ili tri dana piti antihistaminik. U slučaju teže reakcije poput otekline većeg dijela tijela ili osjećaja slabosti i/ili oticanja usana ili jezika potrebno je javiti se u hitnu medicinsku službu. Tada će u pravilu biti indicirana sistemska terapija kortikosteroidima i/ili adrenalinom. Teže alergijske reakcije su osobito moguće kod osoba alergičnih na otrov pčele ili ose. Ukoliko osoba zna da je alergična trebala bi kod boravka na rizičnim mjestima (boravak u prirodi u proljeće i ljeto, blizina pčelinjaka ili osinjaka) uz sebe imati adrenalinski autoinjektor (npr EpiPen) koji izdaje liječnik obiteljske medicine. Ako osoba alergična na otrov pčele ili ose doživi ubod treba bez odlaganja primijeniti autoinjektor. Kod blažih reakcija na ubod pčele dovoljna je lokalna terapija kortikosteroidnom kremom i peroralni antihistaminici.