Osteoporoza je ozbiljna bolest koštanog sustava karakterizirana smanjenjem gustoće kostiju i promjenama u njihovoj strukturi koja se često povezuje s procesom starenja, osobito kod žena u menopauzi. Procjenjuje se da će jedna od 3 žene i jedan od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti uslijed osteoporoze.
Svake godine 20. listopada u svrhu globalne svijesti i prevencije obilježava se Svjetski dan osteoporoze, a prof. dr. Mirko Koršić iz Zdravstvenog Centra NovaMed razjasnio je faktore rizika, simptome te kako se može dijagnosticirati i liječiti osteoporoza.
Dr.Koršić ističe važnost zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja kostiju tijekom cijelog života.
1. Što je osteoporoza i kako se razvija?
Osteoporoza je bolest lomljivih kostiju. To je bolest smanjene koštane mase i poremećaj mikroskopske građe građe kostiju. Uobičajeno se smatra da je osteoporoza bolest žena u menopauzi, ali potrebno je upozoriti da se otprilike 30 % prijeloma vrata bedrene kosti (kuk) i 20 % svih prijeloma kralježaka dešavaju kod muškarca.
2. Koji su najčešći faktori za razvoj osteoporoze?
Brojni su čimbenici nastanka osteoporoze. To su nasljeđe (geni) i okolišni čimbenici (pušenje, uživanje alkohola, nedovoljna tjelesna aktivnost, nedostatna prehrana – nedostatak unosa kalcija i bjelančevina, nedostatna izloženost suncu (manjak vitamina D) i starija dob. Brojne bolesti (bolesti žlijezda s unutrašnjim lučenjem, bolesti krvotvornog, probavnog sustava i reumatološke bolesti) često dovode do osteoporoze, kao i neki lijekovi (poput kortikosteroida).
Ipak, osteoporoza je najčešća kod žena u menopauzi. Prestanakom funkcije jajnika dolazi do pada koncentracije hormona estrogena u krvi. Estrogeni su jako važni za očuvanje koštane mase – omogućuju fiziološke procese obnavljanja koštanog tkiva. Kost je živo tkivo koje se u životu stalno pregrađuje (naš kostur se obnovi svakih 10 godina!). Staru (potrošenu) kost zamjenjuje novoizgrađena kost. Estrogeni osiguravaju da procesi razgradnje i izgradnje kosti budu u ravnoteži. Novostvorena kost obnavlja koštanu masu i na taj način osigurava čvrstinu kostura. U slučaju manjka estrogena nema stvaranja nove kosti ili se slabo stvara pa se koštana masa postepeno smanjuje te dolazi do osteoporoze.
3. Kako se osteoporoza manifestira, odnosno koji su najčešći simptomi osteoporoze?
Najčešće bolest nema nikakvih simptoma, polako se “šulja”. Prijelom kosti je prvi znak bolesti. Razlikujemo najčešće tri tipa prijeloma (tipični osteoporotični prijelomi): prijelom kralješka, prijelom donje trećine podlaktice i prijelom vrata bedrene kosti (kuk). Najčešći su prijelomi kralješka (javljaju se kod podizanja tereta i sagibanja). Bol u leđima može biti vrlo jaka, prstenasto se širi iz leđa u područje donjeg dijela grudnog koša i trbuha. Traje obično 4-6 mjeseci.
Neki bolesnici nisu ni svjesni da su doživjeli osteoporotični prijelom kralješka. Nakon prvog prijeloma obično dolazi do prijeloma u drugom kralješku, pa u konačnici dolazi do smanjenja u visini i razvoja grbe na leđima.
Svakako je najopasniji prijelom vrata bedrene kosti jer gotovo jedna trećina bolesnika umire u vremenu od godine dana (često zbog komplikacija dugog ležanja u krevetu – poput upale pluća). Prijelom donje trećine podlaktice javlja se kod žena koje su desetak godina u menopauzi. U toj dobi tjelesna je aktivnost gotovo ista kao i u ranijem životu, no žena zaboravlja da je manjak estrogena prisutan isto toliko godina i da je zbog toga koštano tkivo slabije čvrstoće nego prije menopauze. Prijelom nastaje kod pada kada se žena dočekuje na ruke. Takvi prijelomi dobro zarastaju za nekoliko tjedana.
4. Kako se dijagnosticira osteoporoza?
Osteoporozu nije teško dijagnosticirati. Klinički znaci uznapredovale osteoporoze su dobro vidljivi (pogureno držanje, “grba” na leđima, gubitak na visini). Bolesnici navode da su doživjeli prijelom kosti (najčešće jedan od tako zvanih tipčnih osteoporotičnih prijeloma). Važno je znati – osteoporotični prijelom je prijelom koji je nastao nakon pada iz stojeće ili sjedeće visine bolesnika (prijelom nastao kod male mehaničke sile) za razliku od traumatskog prijeloma (prometna nesreća) gdje je prijelom nastao zbog jake sile koja je djelovala na kost. Prijelom kosti i deformitete kostiju dokazujemo radiološkim tehnikama (najčešće rendgen i denzitometrija skeleta, ostale tehnike CT i MR su rijetko potrebne).
Denzitometrija je metoda pomoću koje se mjeri količina koštane mase te je važna metoda za rano prepoznavanje gubitka koštane mase u menopauzi, ali i u drugim bolesnim stanjima. Omogućuje nam da pratimo ponašanje koštane mase tijekom liječenja bolesnika. Biokemijski biljezi za dijagnostiku osteoporoze su nam rijetko potrebni u svakodnevnoj praksi. Koristimo ih u slučaju kada nam nije jasno što se zbiva s koštanom pregradnjom, tj. nastaje li osteoporoza zato što je jaka razgradnja kosti ili zato što je slaba izgradnja kosti. Biokemijski biljezi izgradnje su produkti koštanih stanica koje stvaraju kost (osteoblasti), na primjer osteokalcin i koštana AF.
Biokemijski biljezi koštane razgradnje su raspadni produkti kolagena ili drugih bjelačevina iz osnovne koštane tvari(matrixa).
5 .Kako se može spriječiti ili usporiti napredovanje osteoporoze?
Osteoporoza se može spriječiti i usporiti. U tome nam pomaže sama priroda ponašanja koštanog tkiva tijekom cijelog života. Kost sama pazi na sebe – pregrađuje se na mjestima prevelikih opterećenja i tamo gdje je došlo do “zamora materijala”. Brodovi i avioni nakon dugotrajne uporabe moraju u rezalište. Naš kostur je stalno opterećen, ali i nov i obnovljen – jednake čvrstoće i zato nam uvijek osigurava potrebnu mehaničku čvrstinu. Koštane stanice (osteociti) stalno paze da kost bude pregrađena na mjestima koja se mora popraviti. Kost se stalno prilagođava vanjskoj sili i zato nam osigurava potrebnu mehaničku čvrstoću. Zdravi način života omogućuje nam da imamo zdravu kost .
Odgovor je jednostavan – čuvamo kost dok živimo zdravo. Tjelesna neaktivnost, alkohol i pušenje sinonimi su za loš način života i važni čimbenici za nastanak osteoporoze.
U slučaju menopauze neizbježan je gubitak kosti – u to vrijeme potrebno je da žena provjeri kakva joj je koštana masa i po potrebi odluči kakve će mjere prevencije poduzeti, najbolje u dogovoru s ginekologom. Potrebno je unositi dnevno 1000 mg kalcija i uzimati vitamin D.
6. Kakve su preporučene metode liječenja osteoporoze?
Za liječenje osteoporoze osnovno je osigurati dovoljnu količinu kalcija i vitamina D u prehrani. Proteklih godina svjedočim ogromnom napretku u liječenju osteoporoze. U osnovi se primjenjuju dvije vrste lijekova:
1. lijekovi koji koče koštanu razgradnju tzv. antriresorptivni (omogućuju da se indirektno produlji i poveća koštana izgradnja) i
2. lijekovi koji povećavaju koštanu izgradnju direktno (osteoanabolici).
U prvu skupinu spadaju bisfosfonati i denozumab, a u drugu skupinu paratireoidni hormon i njemu slični lijekovi. Na tržištu se nedugo pojavio lijek koji ima antiresorptivno i osteoanabolično svojstvo istovremeno.
8. Kako prehrana i tjelesna aktivnost mogu utjecati na zdravlje kostiju?
Mislim da je jasno iz ranijih odgovora da je prehrana i tjelesna aktivnost od velike važnosti za zdravlje kostiju. Posebno bi to istaknuo za djetinjstvo. Zdrava prehrana omogućuje da organizam dobije sve potrebne sastojke u doba rasta i razvoja koštanog sustava. Ne samo to, zdrava prehrana omogućuje normalni spolni razvoj bitan za koštano sazrijevanje. Zdrava prehrana za dobru kost je potrebna tijekom cijelog života, a posebno je važna u stanjimakroničnih bolesti i mirovanja.
9. Kako starost i spol utječu na rizik osteoporoze?
Starost je čimbenik koji pogoduje razvoju osteoporoze. U starosti je sporije obnavljanje kosti pa se kost brže razgrađuje i dolazi do progresivnog gubitka koštane mase. To je posebno izraženo kod žena u postmenopauzi. I muškarci u starijoj dobi gube koštanu masu ali sporije od žena.
10. Postoje li rani testovi za otkrivanje osteoporoze.
Ne postoje rani testovi za otkrivanje osteoporoze. Denzitometrija je metoda koja pokazuje kakva je koštana masa pa se preporučuje učiniti odmah po nastupu menopauze, ali i kod svih stanja za koje se zna da su čimbenici nastanka osteoporoze (nezdravi način života, neke bolesti i slično).