Kardiologija

Kardiologija je grana interne medicine koja se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih žila.

KARDIOLOŠKI PREGLED

Bolesti srca i krvnih žila možemo podijeliti na: bolesti endokarda, bolesti miokarda (kardiomiopatije, angina pectoris, infarkt miokarda), bolesti perikarda, poremećaje rada srca (aritmije), greške srčanih zalistaka (urođene i stečene), srčanu insuficijenciju (dekompenzacija) i bolesti krvnih žila (ateroskleroza, tromboza, tromboflebitis…).

Kardiološki pregled je pregled specijaliste interniste-kardiologa koji započinje obavljanjem EKG-a i mjerenjem krvnog tlaka,  a nastavlja se uzimanjem anamneze (razgovor s pacijentom o razlogu neposrednog dolaska, njegovim tegobama i ranijim bolestima, navikama, bolestima u obitelji i dr.), te fizikalnim pregledom pacijenta.

Na temelju dobivenih podataka može se postaviti dijagnoza bolesti i započeti liječenje, ili dobiveni podaci mogu biti nedostatni i potrebno je učiniti dodatne pretrage. Sve pretrage koje se rade u kardiološkoj ordinaciji su neinvazivne (uzv srca, ergometrija, holter tlaka, holter EKG-a).

Stanja i bolesti koje se analiziraju na ovom pregledu su: nejasna bol u prsima (stezanje u prsima), povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija), pitanje infarkta srčanog mišića ili angine pektoris (ishemija srca – nedostatak kisika u srcu), popuštanje srčanog mišića – zatajivanje srca, nepravilan rad srca i osjećaj lupanja te preskakivanja srca (aritmije, ekstrasistole, fibrilacija atrija, palpitacije), osjećaj gušenja, iznenadne promjene krvnog tlaka, nejasne nesvjestice, vrtoglavice i prirođene mane srca.

Za pregled nije potrebna posebna priprema, preporuča se ponijeti nalaze (laboratorijska obrada, holter, uzv srca….) ukoliko ih pacijent posjeduje.

EKG (Elektrokardiogram)

EKG je jedna od najstarijih dijagnostičkih metoda u kardiologiji, koja dolaskom novijih metoda ne samo da nije izgubila na važnosti, već je praktički nezamjenjiva u dijagnostici mnogih srčanih (ali i drugih) bolesti.

Pretragom se snima i bilježi električna aktivnost srca u mirovanju. Dio je rutinskog kardiološkog ili internističkog pregleda i jednostavan alat za brzu procjenu pacijentovih tegoba (lupanje i preskakanje srca, zaduha, bol u prsima, omaglice ili nesvjestice) kao i mnogih srčanih bolesti.

EKG pokazuje frekvenciju srca, postojanje eventualnih poremećaja srčanog ritma i provođenja srčanih impulsa te strukturnih promjena srca kao što su zadebljanje, proširenje i infarkt srca. U EKG-u se mogu često registrirati i promjene u sklopu koronarne bolesti (suženje krvnih žila koje hrane srce).

EKG ukazuje na mnoge kardiološke dijagnoze, kao što su:

  • promjene nastale zbog srčanih grešaka ili nereguliranog tlaka,
  • aritmija (poremećaj srčanog ritma),
  • ishemija miokarda (nezadovoljavajuća opskrba srca kisikom i krvlju), 
  • poremećaji srčanog ritma,
  • nezadovoljavajuća opskrba srca kisikom i krvlju,
  • prekomjerno zadebljanje srčanog mišića,
  • predisponirajuća stanja sinkope (nesvjestica)
  • znakove popuštanja srca ili promjene na srčanom mišiću u obliku ožiljaka.

Prilikom izvođenja EKG-a pacijent leži na krevetu i miruje, razodjeven do struka. Na prsni koš, ruke i gležnjeve stavljaju mu se elektrode koje su povezane žicama s uređajem koji očitava električnu aktivnost srca. Pretraga je bezbolna, traje par minuta, ispis rada srca je odmah gotov, a za obavljanje EKG-a nije potrebna posebna priprema.

ERGOMETRIJA

Ergometrija ili test opterećenja srca neinvazivna je dijagnostička metoda koja se koristi za dijagnosticiranje koronarne bolesti srca i srčanih aritmija.

Ergometrijom se može ustanoviti opterećenje i potrošnja kisika kao i maksimalni broj otkucaja srca i krvni tlak. Koristi se za:

  • evaluacija prognoze, terapije i rehabilitacija bolesnika sa koronarnom bolesti
  • evaluacija rezultata kirurških zahvata na koronarnim arterijama i zaliscima
  • utvrđivanje sposobnosti za profesionalni posao
  • utvrđivanje sposobnosti za rekreaciju i sportske aktivnosti
  • prognoza bolesti srca na osnovu testa opterećenja
  • prikaz uspješnosti operacije
  • ocjena fizičkih mogućnosti ljudi s bolestima srca

Ergometrija se može izvoditi na biciklergometru ili na pokretnoj traci. U našem centru izvodimo ju na pokretnoj traci,na način da pacijent ima prikopčane elektrode za snimanje EKG-a, kao i manžetu tlakomjera dok hoda/trči po pokretnoj traci. Test je nadgledan od strane liječnika kako bi se pravovremeno mogao zaustaviti zbog nepravilnosti rada srca, ali i na zahtjev pacijenta zbog umora.

Prilikom testiranja potrebno je predočiti svu medicinsku dokumentaciju.

Priprema: Na dan testiranja možete popiti jutarnju terapiju, preporučljivo je ne piti kavu i ne pušiti, te ne jesti 2 sata prije samog testiranja. Testiranju treba pristupiti u prikladnoj odjeći i obući (preporučuju se trenirka i tenisice).

UZV SRCA

Ultrazvuk srca (ehokardiografija) je slikovna pretraga srca kojom se može dobiti informacija o izgledu i funkciji različitih srčanih struktura. Riječ je o bezbolnoj metodi koja nema rizika i kontraindikacija te se može ponavljati više puta. Vrlo je pogodna za praćenje srčanih bolesti kroz dulji vremenski period. 

Pretragu izvodi isključivo specijalist kardiolog, bezbolna je, traje oko 30 minuta i nalaz je odmah gotov.

Ultrazvuk srca izvodi se na pacijentima koji su preboljeli srčani udar, koji imaju šum na srcu ili imaju simptome angine pektoris (osjećaj nelagode ili pritiska u prsima), kod nepravilnog rada srca, na pacijentima koji su imali neku kiruršku intervenciju na srcu, kod omaglica ili gubitka svijesti, kod niskog ili povišenog krvnog tlaka, te kod aritmije srca.

Pretraga svojim dvodimenzijalnim i trodimenzijalnim prikazom daje uvid u:

  • dimenzije srčanih struktura (obje pretklijetke i klijetke, debljina srčanog mišića, promjer aorte – najveće arterije ljudskog tijela koja dovodi krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela),
  • srčane zaliske (izgled i funkciju),
  • stanje perikarda (srčane ovojnice),
  • oblik i strukturu promjena srčanih kaviteta (šupljina) kod raznih srčanih bolesti,
  • disfunkcije ventrikula (srčane klijetke) – sistoličke i dijastoličke,
  • hipertrofiju (uvećanje mišićne mase),
  • dilataciju (proširenje organa),
  • prisutnost neželjenih tvorbi unutar srčanih šupljina (ugrušci, dobroćudni ili zloćudni  tumori),
  • nastale abnormalnosti.

Tijekom snimanja pacijent leži na leđima ili boku svučen do pojasa. Liječnik na prsa stavlja gel koji omogućuje bolju provodljivost ultrazvučnih impulsa, a time i kvalitetniju sliku koja se javlja na ekranu aparata. Za pregled nije potrebna posebna priprema.

HOLTER EKG-a

Holter EKG-a je poseban postupak praćenja rada srca u toku 24 sata, a liječnik će ga preporučiti ako imate izražene neke od navedenih zdravstvenih problema: nejasnu bol u prsima, osjećaj preskakanja ili lupanja srca, gušenje, umaranje, pritisak u prsima, gubitak svijesti, omaglica i zanošenje, kratak dah ili nedostatak zraka.

Sve to mogu biti znakovi različitih bolesti srca i poremećaja srčanog ritma (tahikardija, bradikardija, aritmije). Holter EKG vrlo je važna dijagnostička metoda zbog specifičnosti da jednostavno bilježi mnogobrojne parametre električne aktivnosti srca.

Korisniku se postavlja mali elektronski aparat oko struka, elektrode se pričvrste na prsa i korisnik nastavlja sa svojim uobičajenim aktivnostima (posao, spavanje, fizičke aktivnosti, uzimanje lijekova) i navikama (pušenje, konzumacija kave). Slijedi 24 sata nošenja uređaja, za koje vrijeme prema uputama liječnika korisnik vodi „Dnevnik pacijenta“ o aktivnostima i simptomima u toku tih 24 sata. Nakon toga uređaj se skida i dobivene podatke posebnim računalnim programom analizira liječnik.

Na postavljanje uređaja preporučljivo je doći u dvodijelnoj odjevnoj kombinaciji jer ćete gornji dio morati skinuti neposredno prije. Žene mogu ostati u grudnjaku.

Istuširajte se prije pretrage jer za vrijeme trajanja 24-satne pretrage nije dozvoljeno tuširanje, plivanje i kupanje.

Na kožu prsa gdje se postavljaju elektrode nemojte nanositi nikakve losione niti kreme. Radi boljeg kontakta elektroda i smanjenja smetnji, muškim pacijentima savjetuje se da obriju to područje.

S obzirom na osjetljivost uređaja, za vrijeme pretrage izbjegavajte električne pokrivače, područja pod visokim naponom, magnete i detektore metala.

HOLTER TLAKA

Holter tlaka, Holter RR-a ili KMAT (kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka) je metoda mjerenja krvnog tlaka malim prijenosnim uređajem tijekom 24 sata.

Liječnik može uputiti na ovu pretragu ako pacijent ima povišen krvni tlak ili krvni tlak koji značajno oscilira tijekom dana, granične vrijednosti krvnog tlaka, oštećenje bubrega, srca, mozga ili krvnih žila, pad krvnog tlaka pri stajanju (ortostatsku hipertenziju), povišen “gornji” (sistolički) tlak, a normalan “donji” (dijastolički) tlak, simptome “arterijske hipertenzije bijele kute”, (fenomena pri kojem je krvni tlak povišen kada se mjeri u liječničkoj ordinaciji, a normalan kad se mjeri kod kuće), kada osjeća omaglicu i povremene gubitke svijesti, znakove otpornosti na neki lijek ili dijabetes.

Pretraga se provodi u normalnom, svakodnevnom okruženju pacijenta. Pacijentu se u zdravstvenoj ustanovi postavlja digitalni holter-uređaj:  manšeta uređaja stavlja se na nadlakticu, spojena je na digitalni aparat koji se nalazi u malenoj torbici , a koji vrši mjerenja i pamti rezultate. Aparat je toliko malen da omogućava nesmetane dnevne aktivnosti i spavanje.

Za vrijeme nošenja holtera preporuča se vođenje dnevnika. Zapisujte što ste radili neposredno prije svakog mjerenja tlaka, kad ste otišli na spavanje i kad ste se probudili i ustali.

Budući ova pretraga služi da bi odredili kolike su stvarne vrijednosti vašeg tlaka veoma je važno da se obavljaju svakodnevne aktivnosti kao inače. Jedina stvar koja se treba izbjegavati je kupanje i tuširanje.

Podijeli:

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on email
Email
Saznajte prvi za naše akcije

Pretplatite se na naš mjesečni Newsletter

Obavijesti o našim uslugama i akcijama!

Društvene mreže

Novosti

Kontakt

Scroll to Top