Internistički pregled podrazumijeva kompletan pregled prilikom kojeg liječnik specijalist interne medicine kroz razgovor s pacijentom uzima detaljne podatke koji uključuju prijašnje bolesti, bolesti u obitelji kao i razlog dolaska (anamneza).
Liječnik će potom obaviti detaljni klinički pregled koji obuhvaća inspekciju, palpaciju, perkusiju i auskultaciju.
Ovim putem liječnik će utvrditi kakvo je opće stanje pacijenta, pogledati kožu i vidljive sluznice, laganim pritiscima vrhovima prstiju pregledati limfne čvorove, krvne žile, trbušne organe i poslušati srce i pluća.
Sastavni dio pregleda je i EKG, te mjerenje krvnog tlaka.
Internističkim pregledom analiziraju se stanja i bolesti:
- povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija)
- koronarna bolest (angina pektoris – bol u prsima)
- bolesti pluća, kronični bronhitis, astma, akutni bronhitis, upale pluća, upale sinusa
- šećerna bolest (dijabetes)
- bolesti žlijezda s unutarnjim lučenjem (štitnjača, spolne žlijezde, hipofiza)
- bolesti bubrega i mokraćnih putova
- poremećaji cirkulacije u venama i arterijama
- bolesti prostate
U Poliklinici Novamed možete obaviti preoperativni internistički pregled (s donesenim nalazima) ili preoprativnu obradu za zahvat u općoj anesteziji.
Za pregled nije potrebna posebna priprema, preporuča se ponijeti nalaze (laboratorijska obrada i sl. ) ukoliko ih pacijent posjeduje.
EKG (Elektrokardiogram)
EKG je jedna od najstarijih dijagnostičkih metoda u kardiologiji, koja dolaskom novijih metoda ne samo da nije izgubila na važnosti, već je praktički nezamjenjiva u dijagnostici mnogih srčanih (ali i drugih) bolesti.
Pretragom se snima i bilježi električna aktivnost srca u mirovanju. Dio je rutinskog kardiološkog ili internističkog pregleda i jednostavan alat za brzu procjenu pacijentovih tegoba (lupanje i preskakanje srca, zaduha, bol u prsima, omaglice ili nesvjestice) kao i mnogih srčanih bolesti.
EKG pokazuje frekvenciju srca, postojanje eventualnih poremećaja srčanog ritma i provođenja srčanih impulsa te strukturnih promjena srca kao što su zadebljanje, proširenje i infarkt srca. U EKG-u se mogu često registrirati i promjene u sklopu koronarne bolesti (suženje krvnih žila koje hrane srce).
EKG ukazuje na mnoge kardiološke dijagnoze, kao što su:
- promjene nastale zbog srčanih grešaka ili nereguliranog tlaka,
- aritmija (poremećaj srčanog ritma),
- ishemija miokarda (nezadovoljavajuća opskrba srca kisikom i krvlju),
- poremećaji srčanog ritma,
- nezadovoljavajuća opskrba srca kisikom i krvlju,
- prekomjerno zadebljanje srčanog mišića,
- predisponirajuća stanja sinkope (nesvjestica)
- znakove popuštanja srca ili promjene na srčanom mišiću u obliku ožiljaka.
Prilikom izvođenja EKG-a pacijent leži na krevetu i miruje, razodjeven do struka. Na prsni koš, ruke i gležnjeve stavljaju mu se elektrode koje su povezane žicama s uređajem koji očitava električnu aktivnost srca. Pretraga je bezbolna, traje par minuta, ispis rada srca je odmah gotov, a za obavljanje EKG-a nije potrebna posebna priprema.
SPIROMETRIJA
Spirometrija (mjerenje daha) najčešća je i osnovna pretraga za ispitivanje plućne funkcije, a njome se mjeri volumen pluća te brzina udahnutog i izdahnutog zraka (protok zraka kroz pluća). Jednostavna je dijagnostička metoda za dijagnosticiranje bolesti pluća i dišnog sustava.
Na temelju tih mjerenja možemo donijeti zaključak o različitim smetnjama disanja, suženim nosnim putevima ili smetnjama širenja prsnog koša te dokazati jesu li smetnje povezane s plućnim bolestima ili je uzrok druge prirode.
Nezamjenjiva je metoda prilikom otkrivanja i procjene stanja s astmom, alergijama i KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest – upala dišnih puteva i parenhima).
Pretraga se često koristi kao dio sistematskog pregleda.
Spirometrija je korisna i u drugim stanjima koja utječu na funkciju disanja poput:
- upale pluća,
- plućne hipertenzije (povećan tlak u plućnoj cirkulaciji),
- plućne fibroze (progresivna bolest koju karakterizira stvaranje ožiljaka u plućima),
- alergije,
- utvrđivanja posljedica pušenja i
- praćenja učinka terapije.
Postupak spirometrije za pacijenta je potpuno bezbolan, brz i nije težak, traje 10-ak minuta.
Pretraga se obavlja tako da pacijent prema uputama zdravstvenog djelatnika duboko udahne i ispuše u cjevčicu priključenu na uređaj za spirometriju sav zrak iz pluća. Na ekranu računala tada se pojavljuje krivulja dišnog protoka. Računalo potom obrađuje dobivene podatke i ispisuje parametre dišne funkcije, nakon čega slijedi evaluacija od strane liječnika.
Priprema:
Prije pretrage preporučljivo je izbjegavanje većih količina hrane i pušenje.