Moždani udar je iznenadni poremećaj cirkulacije krvi u mozgu te dovodi do nedovoljne opskrbe kisikom i hranjivim tvarima zahvaćenih dijelova mozga. Moždani udar je u 85% slučajeva posljedica ugruška koji sprječava protok krvi u zahvaćene dijelove mozga (ishemijski moždani udar), dok je u ostalim slučajevima uzrok puknuće krvne žile u mozgu (hemoragijski moždani udar).

Hrvatski dan moždanog udara 21. lipnja, obilježava se kako bi se ukazalo na opasnost od jednog od vodećih uzroka smrtnosti i pobola u našoj zemlji, kao i zbog činjenice da je većina faktora rizika koji dovode do moždanog udara moguće spriječiti.

2018. godini je od posljedica moždanog udara umrlo 2.578 muškaraca, odnosno 9,9% muškaraca među ukupno umrlim muškarcima te 3.559 žena, odnosno 13,3% žena među ukupno umrlim ženama. Moždani udar je također na drugom mjestu vodećih uzroka smrtnosti u dobnoj skupini 65 i više godina s udjelom od 12,9% u 2018. godini. Pokazatelji o moždanom udaru ukazuju da se još uvijek nedovoljno radi na suzbijanju rizičnih čimbenika koji dovode do moždanog udara, iako je i u Hrvatskoj i u svijetu obolijevanje i smrtnost od moždanog udara u opadanju.

Osobe koje imaju veći rizik za moždani udar su pušači, dijabetičari, osobe s povišenim krvnim tlakom te povišenim masnoćama u krvi. Ostali rizični čimbenici su pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, prekomjerno konzumiranje alkohola i stres.

Najčešći simptomi moždanog udara su:

• utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke, noge ili cijele polovice tijela
• poremećaji govora koji se mogu očitovati nerazumljivim, otežanim govorom ili potpunom nemogućnošću govora
• naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
• iznenadna jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
• gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima.

Ako osoba ima prolazne simptome koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), tada se nazivaju tranzitorne ishemijske atake (TIA) te mogu biti upozoravajući znak moždanog udara i stoga je nužna neurološka obrada. U prevenciji je najvažnije usvajanje zdravih životnih stilova. Redovita tjelesna aktivnost te uravnotežena i zdrava prehrana imaju veliku važnost u prevenciji moždanog udara.

Kako bi osoba proaktivno djelovala i sama doprinijela očuvanju vlastitog zdravlja i time smanjila rizik pojave moždanog udara, važno je da se pridržava sljedećih preporuka:

1. Upoznati osobne rizične čimbenike: visoki krvni tlak, šećer u krvi i visoki kolesterol u krvi.
2. Redovito vježbati jer svakodnevna tjelesna aktivnost smanjuje rizik od moždanog udara.
3. Odlučiti se za zdravu i uravnoteženu prehranu s niskim udjelom soli, protektivnim nutritivnim sadržajem s ciljem regulacije krvnog tlaka.
4. Ograničiti konzumaciju alkohola.
5. Izbjegavati duhanski dim. Pušači – potražiti pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja. Prijavite se u Školu nepušenja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.
6. Naučiti prepoznati simptome moždanog udara te kako reagirati na njih.
7. Njegujte svoje mentalno zdravlje – naučite metode suočavanja sa stresnim situacijama, naučite prepoznavati svoje emocije i upravljati njima na konstruktivan način, naučite relaksacijske metode (potražite stručnu pomoć ako je potrebno).
8. Bavite se hobijima i ugodnim aktivnostima.
9. Regulirajte san ako imate problema sa spavanjem (možete i uz stručnu pomoć).