Ova grana medicine bavi se zdravljem, poremećajima i liječenjem ženskih reproduktivnih organa: unutarnjih (jajnici, jajovodi, maternica i rodnica) i vanjskih (stidnica ili vulva, stidni brežuljak, velike i male stidne usne, dražica, predvorje rodnice, djevičnjak te žlijezde i njihovi izvodni kanali).
Odjel ginekologije u Zdravstvenom centru Novamed nudi odlične uvjete za dijagnostiku i liječenje, a u suvremeno opremljenoj ambulanti obavljamo preventivne i dijagnostičko-terapijske usluge u cilju očuvanja zdravlja žena. Redoviti ginekološki pregled predstavlja zlatni standard u očuvanju intimnog zdravlja žene, a zbog osjetljivosti područja izuzetno je bitno raditi na povjerenju između pacijentice i liječnika.
Suradnja s drugim odjelima unutar našeg zdravstvenog centra ključan je faktor u dijagnosticiranju i prevenciji bolesti.
Usluge koje možete obaviti na odjelu ginekologije: ginekološki pregled, transvaginalni ultrazvuk, papa test, uzimanje i obrada cervikalnih briseva, te ostale mikrobiološke pretrage vezane uz zdravlje ženskih reproduktivnih organa, postavljanje i vađenje intrauterinih uložaka (IUD) – Mirena (hormonska spirala) i T-Nova (bakrena spirala).
GINEKOLOŠKI PREGLED
Specijalistički pregled ginekologa sastoji se od razgovora s liječnikom (uzima anamnezu) te prikuplja vrlo važne informacije za zdravlje pacijentice.
Nakon uzimanja anamneze, liječnik će pacijenticu uputiti da se presvuče i smjesti na ginekološki stol. Ginekološki pregled nije bolan, ali može stvoriti osjećaj nelagode. Liječnik prvo vrši vizualnu inspekciju spolovila (palpacijski pregled podrazumijeva pregled rodnice prstom jedne ruke, dok drugom rukom liječnik preko trbuha opipava maternicu i jajnike), a zatim instrumentom koji se zove spekulum. Kako bi pregled bio manje neugodan, važno je da se pacijentica opusti, što u ZC Novamed postižemo ugodnim i opuštajućim razgovorom, a sve u cilju smanjenja napetosti. Napeti mišići male zdjelice ginekologu otežavaju pregled, a pacijentici mogu izazvati nelagodu.
Vrlo je važno napomenuti da ginekološki pregled nije isti za sve pacijentice jer ovisi o životnoj dobi, spolnoj aktivnosti pacijentice, prethodnim operativnim zahvatima i eventualnoj trudnoći.
Ginekološki pregled potrebno je obaviti jednom godišnje ukoliko se radi o redovnoj kontroli intimnog zdravlja. U slučaju bolesti ili poteškoća potrebno je pregled napraviti i češće.
Postoje situacije kada je potrebno izvanredno učiniti ginekološki pregled:
- Ukoliko imate poremećaj menstrualnog ciklusa
- Ako Vas boli jajnik/jajnici
- Kada izostane menstruacija više od 2 tjedna
- Neugodan i nespecifičan iscjedak iz rodnice
- Pečenje i svrbež u području spolovila
- Ako primijetite promjene na spolovilu (bradavice, mjehuriće, ranice..) bez obzira na spolnu aktivnost
GINEKOLOŠKI ULTRAZVUK
Ginekološki ultrazvuk sastavni je dio redovnog godišnjeg ginekološkog pregleda. Ultrazvučni pregled može se obavljati transabdominalno (preko trbuha) kod djevojaka koje nisu imale spolne odnose ili transvaginalno (putem rodnice). Transvaginalni ultrazvuk daje precizniju i jasniju sliku jer je sonda bliže organima koji se pregledavaju.
Ultrazvučni pregled nije bolan, a od velike je važnosti jer omogućava uvid u izgled i debljinu stijenke maternice te veličinu i prisutnost eventualnih cista i folikula na jajnicima.
Opremljeni smo modernim ultrazvučnim aparatom koji je neophodan za rano otkrivanje i najmanje nepravilnosti ginekoloških ciklusa, potencijalne bolesti, a u obradi trudnica neizostavan za praćenje rasta i razvoja fetusa u ranoj trudnoći.
PAPA TEST
Papa test je temelj ranog otkrivanja premalignih i malignih promjena vrata maternice. Na papa testu se također mogu dijagnosticirati i različiti uzročnici upalnih promjena. Obzirom da su premaligne promjene i početni stadij raka vrata maternice često asimptomatska stanja, vrlo su važne redovite ginekološke kontrole te uzimanje uzorka za analizu PAPA testa, ali i odgovorno spolno ponašanje.
Prilikom uzimanja obriska liječnik drvenom špatulom i plastičnom četkicom uzme obrisak sa stijenke rodnice i sluznice kanala vrata maternice, fiksira ga na predmetno stakalce te šalje na obradu i analizu u citološki laboratorij. Rezultati PAPA testa gotovi su u roku nekoliko dana, a u slučaju abnormalnog nalaza PAPA testa liječnik će pacijenticu uputiti o daljnjim terapijskim postupcima i obradi.
Svaka žena koja je postala punoljetna trebala bi ovu pretragu obaviti jednom godišnje, a prema preporuci liječnika i češće.
Priprema: Dva do tri dana prije pretrage suzdržavati se od uporabe različitih vaginalnih lijekova, krema ili kupki, a dan do dva ranije bi se trebale suzdržavati od spolnih odnosa.
CERVIKALNI BRISEVI I HPV TIPIZACIJA
Uzimanje cervikalnih briseva i njihova mikrobiološka analiza značajna je pretraga za utvrđivanje infekcija ženskog spolnog sustava, a potrebno ih je napraviti ako nalaz papa testa pokaže bilo kakve atipične, abnormalne stanice ili pacijentica planira trudnoću (kako bi se eliminirali faktori koji mogu naštetiti plodu i osigurala uspješna trudnoća). Uzorci za mikrobiološku obradu uzimaju se sterilnim štapićem s vanjskog cervikalnog ušća. Postupak uzimanja cervikalnih briseva je bezbolan te ne predstavlja dodatnu neugodnost za pacijenticu.
Mikrobiološka analiza cervikalnih obrisaka omogućuje ciljanu antibiotsku terapiju i liječenje upala ženskog spolnog sustava. Preporuka je da se cervikalni brisevi uzimanju barem 10-ak dana od završetka antibiotske terapije. Uzorak se uzima neovisno o fazi ciklusa, ali ne za vrijeme menstrualnog krvarenja i nije potrebna posebna priprema prije uzimanja.
Postoje 4 ciljana brisa koja se koriste u dijagnostici:
- Bris na bakteriološke aerobe ( E.Colli, Streptokok) i anaerobi
- Mycoplasma Hominis/Ureaplasma urealyticum
- Chlamydia Trachomatis
- Bris na HPV (Humani Papilloma Virus)
Dosad je otkriveno oko 150 tipova HPV-a, a njih 40-ak se prenosi spolnim putem. PCR genotipizacijom možemo dijagniosticirati radi li se o virusu visokog ili niskog rizika za rak vrata maternice. Pozitivan nalaz zahtijeva daljnju obradu (kolposkopija, biopsija).
Odgovorno spolno ponašanje važan je faktor spolnog i reproduktivnog zdravlja.
GINEKOLOŠKI PREGLED KOD VIRGO PACIJENTICA (ŽENE KOJE JOŠ NISU SPOLNO AKTIVNE – DJEVICE)
Preporuka je da djevojka napravi prvi ginekološki pregled kada planira postati spolno aktivna. Liječnik je upoznaje s rizikom obolijevanja od spolnih bolesti te prevencijom od neželjene trudnoće. Vrijeme za prvi posjet ginekologu je kada izostane mjesečnica do 16. godine te neredovit, obilan i bolan menstrualni ciklus, produženo menstrualno krvarenje (duže od 10 dana) i nespecifičan iscjedak.
Prvi odlazak ginekologu ne mora nužno završiti pregledom na ginekološkom stolu, posjet se može pretvoriti u ugodan razgovor pun savjeta, a pacijentica počinje razvijati osjećaj povjerenja prema svom ginekologu. Na temelju anamneze i razloga posjete odlučuje se da li je ginekološki pregled potreban. Većinom se pregledava vanjsko spolovilo i himenalni otvor.
Ginekološki ultrazvučni pregled djevice obavlja se abdominalno (preko trbuha). Na pregled je potrebno doći punog mjehura, jer nam omogućuje bolji prikaz maternice, jajovoda i jajnika.
GINEKOLOŠKI PREGLED I OBRADA TRUDNICA
Pregled je potrebno učiniti između 6. i 12. tjedna trudnoće, jer se tada utvrđuje trudnoća i njezino trajanje. Uz vaginalni pregled radi se i vaginalni ultrazvuk. PAPA test se ponavlja ukoliko je od posljednjeg nalaza prošlo godinu dana. U sklopu trudničke obrade na indikaciju liječnika uzimaju se i cervikalni brisevi te rade osnovne laboratorijske pretrage (krvna slika, hormoni štitnjače, šećer u krvi, urin, urinokultura, pretrage na hepatitis B i C, pretrage na sifilis i toksoplazmozu, određivanje Krvne grupe i RH faktora, OGTT (test opterećenja glukozom), BHCg hormon.
Tijekom prvog pregleda liječnik će pacijentici dati savjete o zdravoj prehrani i eventualnom uvođenju suplemenata (folna kiselina, vitamini i omega tri masnih kiselina), te ju pravovremeno informirati i educirati o ranim testovima za otkrivanje kromosomopatije.
Od 38. tjedna trudnoće ginekološki pregled se obavlja u trudničkoj ambulanti u bolnici gdje trudnica planira roditi.
GINEKOLOŠKI PREGLED KOD ŽENA U MENOPAUZI
Menopauza nastupa posljednjom mjesečnicom u životu žene, a dijagnoza se postavlja nakon što mjesečnica izostane 12 mjeseci. Menopauzom nastupa kraj reproduktivnog razdoblja žene i karakterizirana je padom spolnih hormona (estrogena i progesterona).
Ginekološki pregled žena starije dobi ne razlikuje se od onog koji se radi kod žena reproduktivne dobi. Nakon navršenih 50 godina kod većine žena se javljaju simptomi menopauze: suhoća rodnice, valunzi, umor, nesanica, glavobolje, loše raspoloženje, depresija, a u kasnijoj dobi se javljaju svrbež i pečenje vanjskog spolovila, te problemi s inkontinencijom i smanjeni libido.
Napredovanjem postmenopauze povećava se rizik za razvoj osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, metabolički sindrom, neurološke bolesti. Većina žena proživljava nelagodu i neke problematične simptome, ali danas postoje široke terapijske mogućnost za liječenje ovih simptoma i tegoba koje nosi ovo dugo razdoblje za svaku ženu. Liječenje tegoba sastoji se od prirodnog (biljnog), hormonalnog (tablete, vaginalete, gel), tjelovježbe, prehrane, psihijatrijske i psihološke podrške.
Ako je žena zdrava i nema ginekoloških tegoba, ginekološki pregled u starijoj dobi može se obavljati svake 2-3 godine. Standardne pretrage u ovoj životnoj dobi su ginekološki pregled, papa test i ginekološki ultrazvuk s naglaskom na pregled vanjskog spolovila i rodnice, a po potrebi ginekolog upotrebljava manje instrumente.
GINEKOLOŠKI PREGLED KOD ŽENA NAKON ODSTRANJENJA MATERNICE I/ILI JAJNIKA
Kontrola intimnog zdravlja i obavljanje redovitih ginekoloških pregleda savjetuje se ženama i nakon operativnog zahvata na maternici i jajnicima.
Kirurško odstranjenje jajnika, kemoterapija i zračenje uzrokuju smanjenje ili zaustavljanje lučenja hormona iz jajnika, a gubitak tranzicijskog perioda može uzrokovati teške perimenopauzalne smetnje. Histerektomija (kirurško odstranjenje maternice) okončava menstruacijska krvarenja, ali ne utječe znatno na razinu hormona dok god se jajnici nalaze na svom mjestu, te stoga ne dovodi do menopauze.
Tijekom pregleda uzima se PAPA test iz rodnice ako žena više nema vrat maternice, kako bi se isključile promjene i oboljenja u zdjeličnom području, a za vrijeme ginekološkog pregleda obavlja se i ultrazvučni pregled male zdjelice.
KONTRACEPCIJA
Kontracepcija uključuje metode za sprječavanje trudnoće, odnosno njezino planiranje. Prije odabira bilo koje metode kontracepcije važno je poznavati svoje tijelo, želje i stavove te na temelju općeg zdravstvenog stanja, medicinskih nalaza, laboratorijskih pretraga odabrati odgovarajuću metodu. Ne postoji kontraceptivna metoda koja je u potpunosti pouzdana i ne posjeduje nikakva neželjena djelovanja. Svaka metoda predstavlja kompromis između ovih zahtjeva i individualne prilagodbe kao što su životna situacija, planiranje obitelji i zdravstveno stanje pacijentice.
Posavjetujte se s ginekologom i odaberite optimalnu metodu:
- ORALNA HORMONSKA KONTRACEPCIJA
- SPIRALA ILI INTRAUTERINI ULOŽAK (IUD)
ORALNA HORMONSKA KONTRACEPCIJA (OHK) jedan je od najpouzdanijih oblika kontraceptivne zaštite. Sprječava ovulaciju i mijenja viskozitet sluzi, na taj način otežava prolaz spermija te potiče stvaranje promjena na sluznici maternice i otežava implantaciju eventualno oplođene jajne stanice.Važno je napomenuti da ova vrsta kontracepcije ne sprječava prijenos spolno prenosivih bolesti. Oralna kontracepcija koristi se i u liječenju medicinskih stanja kao što su endometrioza te kao terapija za nepravilne i bolne menstruacije, akne, povišenu razinu muških spolnih hormona i pretjeranu dlakavost.
Zbog odabira najboljeg tipa oralne kontracepcije potrebno je obaviti ginekološki pregled i ultrazvuk te isključiti trudnoću, a u dogovoru s liječnikom obaviti laboratorijske pretrage kako bi se ustanovilo postoje li kontraindikacije za korištenje. Uzimanje detaljne obiteljske anamneze od izuzetne je važnosti kako bi se isključile bolesti i stanja koja bi se mogla dodatno pogoršati uz korištenje oralne hormonske kontracepcije. Oralnu kontracepciju mogu uzimati žene u razdoblju od adolescencije pa sve do menopauze.
SPIRALA ILI INTRAUTERINI ULOŽAK (IUD) plastični je uložak T-oblika veličine nekoliko centimetara, a postavlja se u maternicu gdje može ostati i do 5 godina. Prije postavljanja spirale potrebno je učiniti ginekološki pregled, papa test i ultrazvuk te konzultacije s ginekologom vezane uz djelovanje i moguće nuspojave. Ako postoji razlog učine se i cervikalni brisevi kako bi se isključila prisutnost spolno prenosivih bolesti. Postavljanje spirale odvija se kao rutinski postupak u ginekološkoj ordinaciji bez anestezije i rezova. Unosi se kroz rodnicu i cerviks te se postavlja u maternicu, a sam proces traje samo nekoliko minuta. Kao kontracepcijsko sredstvo koje koriste milijuni žena diljem svijeta spirala se pokazala dobrim izborom kontracepcije za žene između dvije trudnoće, neposredno nakon trudnoće ili pobačaja, žene nakon 40-e godina života i one koje iz medicinskih razloga ne mogu koristiti oralnu kontracepciju. Postoji mogućnost da spirala ispadne s mjesta postavljanja nakon čega izostaje zaštita od trudnoće. Iako je metoda izrazito učinkovita, do trudnoće može doći u rijetkim slučajevima, pri čemu je povećan rizik od ektopične (izvanmaternične) trudnoće.
Trenutno su u uporabi dvije vrste intrauterinih uložaka:
Bakrena spirala (NOVA-T) Cu-IUD– spirala koja svakodnevno otpušta malu koncentraciju bakra, a bakreni ioni posjeduju biološki učinak kojim ometaju pokretljivost spermija i enzimske reakcije, mijenja sluznicu maternice i tako promijenjena sluznica postaje nepovoljna sredina za začeće. Bakrena spirala je obično izbor za žene koje ne smiju ili ne žele koristiti hormonske preparate. Ovo je uspješna metoda hitne kontracepcije te ju je moguće koristiti kao kontracepciju za dan poslije. Bakrena spirala ne uzrokuje gubitak ovulacije te uz nju žene imaju redovan menstrualni ciklus. Ponekad žene mogu imati jača ili bolnija menstruacijska krvarenja, posebno u prvim mjesecima nakon postavljanja, obično se te nuspojave smire, a ako i dalje perzistiraju i žena više nije sklona spirali, ona se odstranjuje.
Mirena-hormonski imtrauterinini uložak/LNG-IUD sadrži manju količinu levenorgestrela-progesterinskog hormona koji se postupno otpušta. Otpuštanje hormona potiče zgušnjavanje cervikalne sluzi koja onemogućuje spermijima prolazak kroz cerviks u maternicu i sprječava začeće. Osim toga stanjuje sluznicu maternice te sprječava prihvaćanje oplođenog jajašca. Koristi se i kao metoda za liječenje prekomjernog menstrualnog krvarenja i zaštitu endometrija od hiperplazije tijekom nadomjesnog liječenja estrogenom za vrijeme menopauze. Prva kontrola je za 4-12 tjedana nakon umetanja Mirene, a zatim jedanput godišnje ili više puta ako je to klinički indicirano. Trajnost spirale je 5 godina, nakon čega se u istom aktu može izvršiti uklanjanje stare i postavljanje nove spirale.
CERVIKALNA POLIPEKTOMIJA ILI ABLACIJA CERVIKALNOG POLIPA
Cervikalni polip je česta benigna tvorba vrata maternice. Češće se javlja kod žena koje su više puta rađale. Veličina polipa varira od nekoliko milimetara do 2-3 cm, a u rijetkim slučajevima mogu biti i veći. Na cerviksu se može naći jedan ili više polipa, a uzrok nastanka je kronični upalni proces ili hiperestrogenemija. Dijagnoza se postavlja najčešće tijekom rutinske ginekološke kontrole (pregled i uzv), a prije uklanjanja obavezno je napraviti PAPA test.
Simptomi postojanja polipa su: intermenstrualna krvarenja, krvarenje za vrijeme i nakon spolnog odnosa, nepravilna menstrualna krvarenja, pojačan i krvav vaginalni iscjedak (sekret), postmenopauzalno krvarenje. Važno je napomenuti da prisustvo cervikalnih polipa ne mora pokazati nikakve simptome.
Polipi se odstranjuju zahvatom koji se obavlja ambulantno (polipektomija ili ablacija polipa).
Odstranjeni polip se obavezno šalje na patohistološku analizu (PHD) kako bi se isključila maligna transformacija polipa koja je vrlo rijetka te iznosi 0,1% slučajeva. Malignoj transformaciji su sklonije žene u perimenopauzi i menopauzi. Nakon zahvata moguća je pojava oskudnijeg krvarenja i blagih bolova, a savjetuje se seksualna apstinencija za vrijeme trajanja krvarenja. Postupak ne zahtijeva izostanak s posla, niti prekid svakodnevnih životnih aktivnosti.
