Reumatoidni artritis je upalna bolest vezivnog tkiva koja uzrokuje bol, ukočenost I gubitak funkcije zglobova te zahvaća ponekad I druge izvanzglobne strukture. Osim navedenih tjelesnih tegoba često je praćena umorom, frustracijama, depresijom I strahom osoba oboljelih od te bolesti.
Reumatoidni artritis zahvaća češće žene od muškaraca u omjeru 3 : 1 te se smatra da je ukupno oko 1 – 2,5 % zahvaćeno ovom bolešću. Ta brojka raste na 6 % zahvaćene muške populacije u dobi iznad 75 godina I 16 % ženske populacije iznad 65 godina.
Primarni uzrok reumatoidnom artritisu još nije poznat.
Simptomi reumatoidnog artritisa
Početni simptomi reumatoidnog artritisa su različiti ali najčešće uključuju bolove (artralgije) u zglobovima šaka i stopala, nakon čega slijede i otekline malih zglobova šaka i stopala. Otekline su odraz nakupljanja izljeva i upalnih stanica u zglobnim pukotinama.
Oblici reumatoidnog artritisa
Bolest može imati blagi, umjereni i teški oblik a težina se stupnjuje ovisno o brzini pogoršanja zglobnih simptoma tijekom vremena. Najgora je klinička slika kod bolesnika kod kojih otekne i boli velik broj zglobova u kratkom vremenu (npr. u svega nekoliko mjeseci od početka prvih simptoma). Agresivna i teška klinička slika pojavljuje se kod 10-15% bolesnika dok većina ostalih ima blaži ili umjereni tijek.
Postavljanje dijagnoze
Dijagnoza upalnog artritisa se postavlja na temelju nekoliko elemenata. Svaka bol u zglobu nije automatski upalni artritis. Tipična klinička slika uključuje pojavu bolova ali i oteklina određenih malih zglobova šaka (najčešće metakarpofalangealnih zglobova) i ručnih (radiokarpalnih) zglobova. Otekline perifernih zglobova su najčešće simetrične. Ostali zglobovi tijela također mogu biti zahvaćeni premda su šake i stopala uobičajne lokacije artritisa. Jutarnja ukočenost šaka ili cijeloga tijela česti je rani simptom upalnog artritisa.
Pregled fizijatra kod reumatodinog artritisa
Fizikalni pregled uključuje pregled zglobova kako bi se utvrdilo postojanje boli, otekline, izljeva i dr. Nadalje, utvrđuje se postojanje deformiteta te opseg pokreta u zahvaćenim zglobovima. Također, važno je informirati liječnika o postojanju bolesti u obitelji.
Klinički pregled je potrebno nadopuniti laboratorijskom dijagnostikom (kompletna krvna slika, sedimentacija eritrocita), uključujući prisutnost reumatoidnog faktora u krvi.
Reumatoidni faktor prisutan je u krvi 80 % oboljelih od reumatoidnog artritisa i specifičan je pokazatelj bolesti. Dio dijagnostičkog postupka je i radiološka obrada, RTG, ultrazvučni pregled, magnetska rezonanca (MRI) te kompjuterizirana tomografija (CT).
LIJEČENJE REUMATOIDNOG ARTRITISA
Reumatoidni artritis liječi se lijekovima u smislu uklanjanja boli i progresije oboljenja i promjenom načina života, no nažalost još ne postoji odgovarajući program liječenja. U početku se obično primjenjuju nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAIL) koji smanjivanjem upale ublažavaju bolove, a ako se ne pokažu djelotvornima, terapija se upotpunjuje drugim preparatima (antireumatici, kortikosteroidi, imunosupresivi, biološki lijekovi…)
Potrebno je redovito vježbati, kontrolirati težinu, paziti na ishranu. Fizikalnom terapijom nastoji se smanjiti bolove, upalu a posebno raznim vježbama očuvati gibljivost.
Na odjelu fizikalne medicine i rehabilitacije u sklopu Zdravstvenog centra NovaMed imamo kompletan i cjelokupni proces liječenja reumatoidnog artritisa, od pregleda fizijatra pa sve do individualne fizikalne terapije prilagođene vašim mogućnostima i sa posebnim osvrtom na vaše specifične tegobe. Također, unutar terapijskih vježbi dajemo poseban osvrt na edukaciju osobe oboljele od reumatoidnog artritisa te vrlo detaljan opis vježbi. Pored samih vježbi koristimo i druge metode liječenja poput krioterapije, elektroprocedura te modernih lasera u fizikalnoj medicini.
Obratite nam se sa povjerenjem.