Endokrinologija je struka koji se bavi dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem i poremećajima metabolizma:
- debljina,
- bolesti štitnjače,
- metabolički sindrom,
- poremećaji metabolizma lipida,
- šećerna bolest,
- giht,
- poremećaj rasta,
- bolesti koštanog sustava (osteoporoza, osteomalacija),
- bolesti hipofize,
- bolesti nadbubrežne žlijezde,
- poremećaj funkcije spolnih žlijezda
- i druge rjeđe bolesti.
Endokrini sustav (sustav žlijezda koje luče hormone ) izrazito je složen, postoji međusobna komunikacija među žlijezdama, pa klinička slika bolesti pojedine žlijezde može biti vrlo raznolika. Na poremećaj funkcije endokrine žlijezde se ne može gledati izolirano, za procjenu stanja odnosno težine bolesti izuzetno je važno promatrati sustav u cjelini. Normalna funkcija endokrinog sustava važna je za rast i razvoj, urednu mijenu tvari, spolnu funkciju, plodnost i trudnoću. Endokrinološko-metabolički poremećaji/bolesti ruše kvalitetu života i skraćuju životni vijek.
U Novamedu njegujemo individualan pristup bolesniku, uz cjelovito poimanje problema temeljeno na dugogodišnjem iskustvu i najnovijim spoznajama o nastanku i ponašanju bolesti, a sve u dogovoru s bolesnikom kako bi se postigao najbolji terapijski učinak.
SPECIJALISTIČKI PREGLED ENDOKRINOLOGA – EKSPERTNO MIŠLJENJE
Pregled obuhvaća razgovor sa specijalistom endokrinologom o bolestima članova obitelji, vašim bolestima od rođenja i eventualnim sadašnjim tegobama, pregledom kompletne medicinske dokumentacije te fizikalnim pregledom s posebnim naglaskom na moguće promjene koje su tipične za poremećeni rad pojedine žlijezde (visina, težina, indeks tjelesne mase, izgled kose, očiju, štitnjače, kože, udova, vrijednost krvnog tlaka). Nakon pregleda i uvida u sve nalaze, endokrinolog će postaviti radnu ili konačnu dijagnozu te, ukoliko je potrebno, preporučiti dodatne pretrage, poput mjerenja hormona, ultrazvuka, kompjuterizirane tomografije, magnetske rezonance, te eventualne citološke punkcije pod kontrolom UZV-a i nakon toga odlučiti o načinu liječenja.
Preporučamo na endokrinološki pregled ponijeti nalaze prethodno obavljenih pretraga i podatke o lijekovima koje eventualno uzimate kao i o podatke o bolestima u obitelji.
Specijalistički pregled dijabetologa
Subspecijalistički pregled koji se sastoji od iscrpne anamneze (razgovora s bolesnikom o nastanku tegoba) i fizikalnog pregleda po svim sustavima. Uključuje procjenu eventualnih kroničnih komplikacija (oči, bubrezi, živci, krvne žile…) povezanih s dijabetesom.
Svrha je postaviti dijagnozu i ako je bolest poznata od ranije provjeriti odgovara li stvarnom stanju, evaluirati dosadašnju terapiju i provjeriti ima li već kroničnih komplikacija, koji su sustavi i koliko zahvaćeni te postoje li paralelno i druge bolesti koje mogu bitno utjecati na stanje organizma i terapijski izbor.
Pregled dijabetologa obavlja se da bi se potvrdila ili isključila dijagnoza šećerne bolesti i dobile sve potrebne smjernice za liječenje, te nakon pojave simptoma šećerne bolesti ili samo sumnje na bolest, najčešće na prijedlog liječnika obiteljske medicine ili internista.
Svakom pacijentu se prilagođavaju terapija i specifične smjernice s obzirom na stil života, kako bi mu se pojednostavila svakodnevica i povećala kvaliteta života.
Poremećaj rada štitnjače
Štitna žlijezda je jedna od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Bolesti štitnjače uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života te utječu na svakodnevni život i aktivnosti pojedinca.
Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma) koja nastaje uslijed nedostatka joda, tireoiditisi (upalne bolesti štitnjače), Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest), te toksični adenom (dobroćudni tumor).
Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se: ultrazvuk štitnjače, laboratorijski krvni testovi, ciljana punkcija pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači, scintigrafija štitnjače, te CT (kompjutorizirana tomografija) i MR (magnetska rezonanca).
Laboratorijski testovi koji se koriste u dijagnostici bolesti štitnjače su: testovi procjene funkcije štitnjače (TSH, T3,T4, fT3, fT4) i testovi za otkrivanje uzroka bolesti (anti-TPO, anti-Tg, Tg i kalcitonin).
Ultrazvučna dijagnostika je jednostavna, brza i bezbolna metoda kojom se procjenjuje građa štitnjače, oblik, veličina, te anatomski smještaj, a može se također odrediti ograničenost tumora, odrediti klasifikacija tumora, ocijeniti njegova operabilnost i pratiti uspješnost liječenja. Ukoliko se pri pregledu ustanovi postojanje čvora unutar štitnjače, može se indicirati i invazivna metoda dijagnostike citološkom punkcijom pod kontrolom ultrazvuka. Metoda je korisna u dijagnostici čvorova štitnjače jer se njome može dokazati da li se radi o normalnim stanicama štitnjače, upali ili pak tumorski promijenjenim stanicama. Ova metoda također pomaže u razlikovanju dobroćudnih od zloćudnih čvorova. Osim pojedinačnog nalaza podjednako je važno kontrolno ultrazvučno praćenje ranije opisanih čvorova radi procjene dinamike što izravno utječe na daljnju obradu i liječenje.
Poremećaj rada Paratireoidnih (doštitnih) žlijezda
Žlijezde koje se nalaze uz svaki režanj štitnjače (ukupno ih je četiri, veličine su zrna riže), izlučuju paratireoidni hormon ili parathormona (PTH). Njegova neposredna uloga je regulacija koncentracije kalcija u krvi, što posredno doprinosi očuvanju funkcija živčanog i mišićnog sustava.
Poremećaj hipofize
Hipofiza je najznačajnija endokrina žlijezda. Nalazi se s donje strane mozga, veličine je zrna graška i luči hormone koji reguliraju rad ostalih endokrinih žlijezda u tijelu. Ako dođe do poremećaja u njezinom funkcioniranju – poremetit će se cijeli sustav djelovanja hormona.
Hormoni koje luči hipofiza imaju razne funkcije u organizmu: potiču stvaranje proteina, rast tkiva i ostalih tjelesnih stanica, potiču razvoj štitnjače i lučenje hormona štitnjače, potiču lučenje hormona nadbubrežnih žlijezda, potiču spolne žlijezde na stvaranje jajašaca i spermija, potiču spolne žlijezde na stvaranje spolnih hormona, potiče stvaranje mlijeka u mliječnim žlijezdama, potiču stvaranje melanina u melanocitima, reguliraju reapsorpciju vode u bubrezima, potiču kontrakcije maternice tijekom poroda te protok mlijeka kroz dojke tijekom dojenja.
Bolesti hipofize su vrlo složene, te njihovo liječenje zahtjeva multidisciplinarni pristup.
Poremećaj nadbubrežne žlijezde
Nadbubrežna žlijezda je mala trokutasta endokrina žlijezda koja se nalazi na vrhu svakog bubrega. Izlučuje hormone koji su značajni za rad cijelog organizma i koji nam pomažu da se sa svakodnevnim izazovima borimo na zdrav i prilagodljiv način (estrogen, progesteron, aldosteron, kortizol, DHEA, adrenalin, noradrenalin, dopamin). Kad ovi hormoni nisu u ravnoteži, nastaje disbalans većine ostalih hormona u našem tijelu.
Poremećaj spolnih žlijezda
U spolnim žlijezdama nastaju i dozrijevaju spolne stanice, te kao žlijezde s unutarnjim izlučivanjem luče spolne hormone. Spolne žlijezde kod muškaraca su testisi (luče hormone testosteron i androsteron), a kod žena jajnici (luče hormone estrogen i progesteron).
Spolni hormoni zaduženi su za razvoj i funkcioniranje reproduktivnog sustava žena i muškaraca te održavanje njegovog zdravlja, kao i zdravlja i ravnoteže cijelog organizma žene (neplodnost, poremećaj ciklusa, pojačana dlakavost, hipogonadizam, poremećaji u menopauzi..) i muškarca (neplodnost, erektilna disfunkcija, hipogonadizam, hormonske promjene vezane za dob..).
Metaboličke bolesti (poremećaji metabolizma)
Nastaju kao posljedica nedostatka ili smanjene aktivnosti enzima koji sudjeluju u metabolizmu proteina, masti i šećera.
Najrasprostranjenije su dijabetes i giht, a u bolesti endokrinog sustava spadaju i problemi debljine, nealkoholna bolest jetre, masna jetra, metabolički sindrom..
Bolesti koštanog sustava
U okviru endokrinološke ambulante bavimo se bolestima koštanog sustava: osteoporoza (poremećaj skeleta kojeg karakterizira smanjena čvrstoća koštanog tkiva zbog čega su kosti podložne lomljenju i na manju traumu), osteomalacija (poremećaj mineralizacije kostiju, nakon završetka rasta), hipovitaminoza D (nedostatak vitamina D).
Bolesti žlijezda slinovnica
Slinovnice su žlijezde koje proizvode slinu, a smještene su oko usne šupljine i ždrijela. U malim količinama trajno izlučuju slinu u usnu šupljinu, osiguravajući joj vlažnost, a u većim količinama kad jedemo, što pomaže omekšavanju hrane i čime počinje proces probave.
Bolesti žlijezda slinovnica mogu nastati zbog različitih uzroka povezanih sa samom žlijezdom ili sekundarno zbog drugih uzroka.
Do poremećaja u radu žlijezda slinovnica i pojave kliničkih simptoma mogu dovesti opstrukcija istjecanja sline, upala, infekcija i tumori.
